Ako učite njemački, vrlo brzo ćete se susresti s pitanjem: trebam li koristiti Perfekt ili Präteritum? Dobra vijest je da razlika nije komplicirana kao u nekim drugim jezicima.
Perfekt – prošlost u govoru i svakodnevici
Perfekt je vrijeme koje ćete najčešće čuti u svakodnevnim razgovorima. Kad pričate s prijateljima, pišete poruke ili opisujete što ste radili jučer – koristi se Perfekt.
Primjeri:
Ich habe gestern lange gelernt.
Jučer sam dugo učio.
Wir sind ins Kino gegangen.
Išli smo u kino.
Wir haben dir gestern eine Nachricht geschickt.
Jučer smo ti poslali poruku.
Perfekt – radnje povezane sa sadašnjošću
Perfekt se koristi i kada prošla radnja ima utjecaj na sadašnjost.
Primjeri:
Seit ich das Buch gelesen habe, denke ich viel darüber nach.
Otkad sam pročitao knjigu, puno razmišljam o njoj.
Ich habe meinen Laptop verloren, deshalb kann ich nicht arbeiten.
Izgubio sam laptop, zato ne mogu raditi.
Naglasak je na rezultatu u sadašnjosti.
Perfekt umjesto Futura II
U govornom jeziku Futur II često se zamjenjuje Perfektom, posebno kada se govori o radnji koja će biti završena u budućnosti. Razlog tome je što Futur II u svakodnevnom jeziku zvuči komplicirano i rijetko se koristi.
Zbog toga govornici češće koriste Perfekt, koji zvuči jednostavnije i prirodnije.
Primjeri:
Futur II: Bis morgen werde ich die Aufgabe erledigt haben.
Perfekt: Ich habe die Aufgabe bis morgen erledigt.
Do sutra ću obaviti zadatak.
Futur II: Ich werde das Buch bis nächste Woche gelesen haben.
Perfekt: Ich habe das Buch bis nächste Woche gelesen.
Pročitat ću knjigu do sljedećeg tjedna.
Präteritum – prošlost u pisanom jeziku i formalnom stilu
Präteritum je također prošlo vrijeme, ali se najčešće koristi:
u pričama, bajkama i pripovijedanju
u vijestima (novine, TV, radio)
često s glagolima sein i haben
s modalnim glagolima
u izrazu es gibt (bilo je / postojalo je)
Primjeri upotrebe Präterituma
Priče i bajke
Es war einmal ein König. Er lebte in einem großen Schloss.
Bio jednom jedan kralj. Živio je u velikom dvorcu.
Das Mädchen ging in den Wald und traf einen Wolf.
Djevojčica je otišla u šumu i srela vuka.
Vijesti i izvještaji
Gestern regnete es den ganzen Tag.
Jučer je cijeli dan padala kiša.
Ein Zug entgleiste am Morgen.
Vlak je ujutro iskočio iz tračnica.
Nepravilni glagoli u Präteritumu koje često koristimo i u svakodnevnom govoru
Ich blieb zu Hause. – bleiben
Ostao sam kod kuće.
Ich dachte an dich. – denken
Mislio sam na tebe.
Er aß schnell und ging. – essen
On je brzo jeo i otišao.
Das Glas fiel auf den Boden. – fallen
Čaša je pala na pod.
Sie kam zu spät. – kommen
Ona je došla prekasno.
Er stand vor der Tür. – stehen
Stajao je ispred vrata.
Es wurde dunkel. – werden
Postalo je mračno.
Ich wusste die Antwort nicht. – wissen
Nisam znao odgovor.
Er hieß Pablo. – heißen
Zvao se Pablo.
Važan savjet – sein, haben i modalni glagoli
Glagoli sein, haben i modalni glagoli rijetko se koriste u Perfektu u govoru. Umjesto toga koristi se Präteritum, jer u svakodnevnoj komunikaciji zvuči prirodnije i uobičajenije. Drugim riječima, Perfekt se u ovim slučajevima uglavnom ne preferira u govornom jeziku.
Usporedba:
Ich war müde.
Bio sam umoran.
(Ich bin müde gewesen. – manje prirodno u govoru)
Sie wollte kommen.
Ona je htjela doći.
(Sie hat kommen wollen. – manje prirodno u govoru)
Wir hatten viel Zeit.
Imali smo puno vremena.
(Wir haben viel Zeit gehabt. – manje prirodno u govoru)
Što smo naučili
Razlika između Perfekta i Präterituma u njemačkom jeziku ne odnosi se na značenje, već na situaciju u kojoj se koriste. Perfekt je zastupljeniji u svakodnevnom govoru i neformalnoj komunikaciji, dok je Präteritum češći u pisanom i formalnom jeziku kao i u pričama i izvještajima.
Najvažnije je učiti ih kao dva načina izražavanja prošlosti koji se prirodno nadopunjuju.
Ako želite detaljnije objašnjenje tvorbe Perfekta i Präterituma kao i dodatne primjere i vježbe prilagođene vašoj razini znanja, javite mi se – rado ću vas voditi kroz proces učenja.